Mravlja kiselina

MIRISNA JEDINJENJAoštar · fermentisan · sirćetni

Sedam parfemaJedan od njih vas posmatra

Gornje notePiramida
—Jačina
16hTrajnost
—Poreklo
Uzorak
M
Gornje note
Definicija

Mravlja kiselina je najjednostavnija karboksilna kiselina, sa jednim atomom ugljenika. Ima oštar miris nalik sirćetu.

OŠTAR FERMENTISAN SIRĆETNI VOĆNI SIRĆE OŠTAR
C1 kiselina
Type
Sastojak
Olfactive family
Voćni
Chemical class
karboksilna kiselina
Instrumenti
Piramida
GGornje note
SSrednje note
BBazne note
—Jačina
Visoko
Visoko
Trajnost na mirisnoj traci
16sati
1 h6 h24 h3 d7 d400 h
pri 100 %

Miris

Oštar, prodoran miris nalik sirćetu, sa fermentisanim i voćnim nijansama.

Detaljno

Identitet

To je takođe monokarboksilna kiselina. Njen CAS broj je 64-18-6, formula je CH₂O₂, a molekulska masa 46,025 g/mol.

Miris

Miriše oštro, kiselo i na sirće, sa fermentisanim, voćnim i ljutim nijansama. U 0,1 % vodenom rastvoru miris je oštar, na sirće i formilan. Miris je prodoran i izaziva peckanje na sluznicama. Jačina mirisa je visoka, a preporučuje se udisanje u rastvoru od 0,1 % ili manje. Trajnost mu je 16 sati pri 100 %.

Pojava u prirodi

Javlja se u Apium graveolens, Artemisia jacutica, Blepharocalyx salicifolius, Capsicum annuum, Catharanthus roseus, Coffea arabica i Humulus lupulus, kao i u otrovu pčelinjeg i mravljeg uboda.

Upotreba u parfimeriji

To je mirisni sastojak i koristi se kao rastvarač za parfeme. U kozmetici se koristi kao konzervans.

Upotreba u aromama

Koristi se kao sredstvo za aromatizaciju, pojačivač arome i konzervans u hrani.

Svojstva

Ključa na 101 °C pri 760 mmHg, a topi se na 8,3 °C. Tačka paljenja je 68,89 °C, a logP -0,54. Rastvorljiv je u vodi, a nerastvorljiv u parafinskom ulju. To je visoko korozivna tečnost. Koristi se u galvanizaciji, pivarstvu i posrebrenju ogledala, kao i u bojenju i doradi tekstila, papira i kože. Uglavnom se koristi kao konzervans i antibakterijsko sredstvo u stočnoj hrani.

Bezbednost i IFRA

Nijedan IFRA standard ne pokriva sam ovaj materijal, prema 51. amandmanu koji je sada na snazi. Njegov INCI naziv je Formic acid i njegova natrijumova so, a EC brojevi su 200-579-1 i 205-488-0. Registrovan je prema REACH-u pod EC brojem 200-579-1. Zajednički ekspertski komitet FAO/WHO za aditive u hrani nije utvrdio bezbednosni rizik pri trenutnim nivoima unosa kada se koristi kao sredstvo za aromatizaciju. Grupni prihvatljivi dnevni unos od 0 do 3 mg/kg telesne mase, utvrđen 1979. godine, zadržan je 1997. godine.

Dobijanje i hemija

Formula
CH₂O₂
CAS
64-18-6
Izgled
Bezbojna tečnost koja isparava
Jačina mirisa
Visoko
Trajnost
16 sat(i) na 100 %
Sinonimi
C1 kiselina
Status prema standardima IFRA
Pogledajte napomenu

Nema IFRA standarda za samu sirovinu (51. izmena)

Fizička svojstva
Tačka ključanja
100 do 101 °C na 760 mmHg
Tačka topljenja
8,2 do 8,4 °C na 760 mmHg
Tačka paljenja
68,89 °C (156 °F)

U parfemima

To je sastojak parfema oštrog, sirćetnog karaktera, koji se koristi kao rastvarač u parfemima.

Pogledajte i

4 nota

Izvori

10
  1. Formic AcidPubChem
  2. Formic Acid: chemical classification recordChEBI
  3. Arctander, Perfume and Flavor Chemicals: odour descriptions (Pyrfume archive)Pyrfume
  4. Good Scents odour data (Pyrfume archive)Pyrfume
  5. Leffingwell odour data (Pyrfume archive)Pyrfume
  6. Formic Acid: data sheetThe Good Scents Company Information System
  7. Formic Acid: organisms it is reported in, with the papersWikidata (LOTUS natural products data)
  8. IFRA Standards, 51st AmendmentIFRA
  9. Formic Acid: cosmetic ingredient recordEuropean Commission, CosIng
  10. Formic Acid: substance recordEuropean Chemicals Agency