Indol

Prirodna i sintetičkaPRIRODNO I SINTETIČKO, POPULARNO I NEOBIČNOcvetni · animalni · narkotičan

Sedam parfemaJedan od njih vas posmatra

Srednje notePiramida
4/5Jačina
400hTrajnost
—Poreklo
Uzorak
Indol kao sirovina za parfeme
Srednje note
Definicija

Indol je aromatično heterociklično jedinjenje čija biciklična struktura spaja šestočlani benzenov prsten i petočlani pirolov prsten. Miris mu je intenzivan i fekalan, ali u vrlo niskim koncentracijama miriše cvetno.

CVETNI ZEMLJAN ANIMALNI TOPAO
1H-indole, ketole, 1-benzazole, 1-benzo[b]pyrrole, benzopyrrole
Type
Sirovina
Olfactive family
Animalni
Source
Prisutan u ulju jasmina, ulju cveta pomorandže i katranu kamenog uglja, a dobija se iz katrana kamenog uglja i hemijskom sintezom
Chemical class
aromatični heterociklus (benzenov prsten kondenzovan sa pirolovim prstenom)
Instrumenti
Piramida
GGornje note
SSrednje note
BBazne note
4/5Jačina
Visoka
jačina mirisa
Trajnost na mirisnoj traci
400sati · 17 dana
1 h6 h24 h3 d7 d400 h
pri 50 %

Miris

Miris mu je fekalan, a u izuzetno niskim koncentracijama podseća na jasmin. Visoko prečišćen indol miriše gotovo cvetno, a inače ima karakterističan miris izmeta.

U koncentraciji od 1 odsto oštar je i cvetan, blago podseća na naftu i naftalinske kuglice, sa fekalnim, animalnim i ustajalim karakterom. Prema drugom opisu, prodoran je, animalan i fekalan. Treći opis navodi izražene note naftalinskih kuglica i naftalena, uz erogenu i narkotičnu cvetnu crtu, animalni karakter i notu jasmina, sa blagom mošusnom i fekalnom stranom.

Koncentrovan, miris je izuzetno difuzan i snažan, gotovo katranast, odbojan i zagušljiv. U koncentracijama nižim od 0,1 odsto ima snažne cvetne note i prijatno zrači. Dobro se drži uprkos isparljivosti na sobnoj temperaturi.

Detaljno

Indol, cvetan u niskoj i animalan u visokoj koncentraciji, obeležje je indolnih belih cvetova. U parfemu Nuit Élastique kuće PREMIEREPEAU stoji u središtu srca od jasmina sambac.

Svojstva

Indol ima formulu C₈H₇N i molekulsku masu 117,15. Na sobnoj temperaturi je čvrst, topi se na 52 do 54 °C, a ključa na 253 do 254 °C. Rastvorljivost u vodi mu je 0,19 g/100 ml na 20 °C. Rastvara se u etanolu, masnim uljima i propilenglikolu, a ne rastvara se u glicerolu. Na svetlosti nije naročito stabilan i pocrveni.

Hemija

Indol spada u aromatične heterocikle. Planaran je, sa 10 π-elektrona u potpuno konjugovanom sistemu. Prsten je π-ekscesni heteroaromatični sistem zato što azot pirolskog tipa donira elektrone, a π-sistem je relativno bogat elektronima, naročito na ugljeniku C-3. Dipolni moment mu je 2,11 D u benzenu. Podleže elektrofilnoj supstituciji, uglavnom u položaju 3. Atom vodonika vezan za azot može se zameniti alkalnim metalima, a u reakcijama sa kiselinama nastaju diindol, triindol i polimerni proizvodi. Oksidacijom indola dobija se indigo, a blagom hidrogenizacijom 2,3-dihidroindol (indolin). Supstituisani indoli su strukturni elementi triptaminskih alkaloida izvedenih iz triptofana, među kojima je i neurotransmiter serotonin. Indoli i njihovi derivati obećavaju u lečenju tuberkuloze, malarije, dijabetesa, raka, migrene, konvulzija i hipertenzije.

Indolna jedinjenja

Triptaminski alkaloidi izvedeni iz triptofana obuhvataju i hormon melatonin, kao i prirodna psihodelična jedinjenja dimetiltriptamin i psilocibin. Među indolna jedinjenja spadaju i biljni hormon auksin (indol-3-sirćetna kiselina), triptofol, antiinflamatorni lek indometacin i beta blokator pindolol. Lekovi protiv migrene iz grupe triptana često se dobijaju Fischerovom sintezom indola.

Prirodna pojava i biosinteza

Indol se prirodno nalazi u ljudskom izmetu i u katranu kamenog uglja. Bakterije ga mogu proizvesti kao proizvod razgradnje aminokiseline triptofana. Prvi korak tog puta je razlaganje triptofana enzimom triptofanazom, pri čemu nastaju indol, piruvat i amonijak. Ovaj put postoji uglavnom kod bakterija i gljiva, a može biti aktivan i u tkivima sisara, kao što su jetra i creva. Triptofan se može razgraditi i kinureninskim putem, koji uglavnom služi za proizvodnju niacina (vitamina B3), ali daje i derivate indola. U jetri se indol može metabolisati u indoksil sulfat, jedinjenje koje je u visokim koncentracijama toksično. Indol je deo mirisa mnogih cvetova, na primer cveta pomorandže. Pronađen je u bagremu (Robinia pseudacacia), u jasminima i nekim citrusnim biljkama. Prirodno ulje jasmina sadrži oko 2,5 odsto indola, a ulje cveta pomorandže 0,1 odsto. Indol je identifikovan i u kanabisu, a prirodno je prisutan u duvanskom dimu.

Stabilnost i rukovanje

Indol se čuva na prohladnom i suvom mestu, u dobro zatvorenoj ambalaži, zaštićen od toplote i svetlosti. Pravilno skladišten, traje 36 meseci ili duže.

U kolekciji kuće PREMIEREPEAU narkotična cvetnost indola temelj je parfema Nuit Élastique: indol živi u apsolutima jasmina sambac i jasmina grandiflorum, koji čine srce parfema. Zgušnjava cvetni akord u nešto noćno, telesno i sporo.

Ova nota u parfemima kuće PREMIEREPEAU. Nuit Élastique. Svih sedam ekstrakata možete da probate u kompletu Discovery Set.

Zanimljivosti

Naziv indol nastao je spajanjem reči „indigo” i „oleum”, jer je indol prvi put izolovan tretiranjem boje indigo oleumom. Indol je glavno isparljivo jedinjenje u smrdljivom tofuu. Ima ga i u hrskavom hlebu, švajcarskom siru, kamamberu, vinu, kakau, crnom i zelenom čaju, rumu, prženom lešniku, pirinčanim mekinjama, muskatnoj žalfiji i sirovim škampima.

Dobijanje i hemija

Način dobijanja

Indol se dobija uglavnom na dva načina: iz katrana kamenog uglja i hemijskom sintezom. Visokotemperaturni katran kamenog uglja sadrži oko 0,2 odsto indola. Pri destilaciji katrana indol se koncentriše u bifenil-indolnoj frakciji, koja ključa u uskom opsegu od 245 do 255 °C. Kada se uklone fenoli i baze, indol se odvaja od bifenila reakcijom sa kalijum-hidroksidom, pri čemu nastaje njegova kalijumova so, azeotropnom destilacijom sa dietilenglikolom ili ekstrakcijom selektivnim rastvaračima kao što su glikoli, vodeni rastvor dimetil-sulfoksida ili monoetanolamin. Sirovi indol se može dodatno prečistiti kristalizacijom iz alifatičnih ugljovodoničnih rastvarača. Glavni industrijski sintetički putevi polaze od anilina, koji u parnoj fazi reaguje sa etilenglikolom u prisustvu katalizatora. Reakcije se uglavnom izvode na 200 do 500 °C. U Madelungovoj sintezi o-toluidin reaguje sa mravljom kiselinom i daje N-formil-o-toluidin, koji se zatim tretira natrijum-amidom, pa nastaje indol. Sam indol se teško dobija Fischerovom sintezom indola, ali se može dobiti reakcijom fenilhidrazina sa pirogrožđanom kiselinom i dekarboksilacijom nastale indol-2-karboksilne kiseline.

Formula
C₈H₇N
CAS
120-72-9
Izgled
bela do zlatnožuta kristalna čvrsta supstanca u prahu
Jačina mirisa
Visok
Trajnost
400 sati pri 50,00 %
Sinonimi
1H-indole, ketole, 1-benzazole, 1-benzo[b]pyrrole, benzopyrrole
Status prema standardima IFRA
Pogledajte napomenu

Za samu sirovinu ne postoji IFRA standard (51. amandman)

Fizička svojstva
Tačka ključanja
253,00 do 254,00 °C pri 760,00 mm Hg
Tačka topljenja
51,00 do 54,00 °C pri 760,00 mm Hg
Tačka paljenja
> 230,00 °F TCC (> 110,00 °C)
Relativna gustina
1,22 g/cm³ na 25 °C

U parfemima

Indol se nalazi u mnogim parfemima. Zbog prijatnog mirisa već mnogo godina se koristi kao fiksativ u parfemima. Koristi se i kao sintetički dodatak za ukus. U kozmetici je naveden kao sredstvo za parfimisanje.

Uloga u formuli
01fiksativ
02nota potpisa
03graditelj volumena
Oblici na tržištu
kristali rastvor

Pogledajte i

6 nota