Mirisna boljka

Sladak, kumarinski, zelen kao trava. Mirisna boljka je upravo ona trava zbog koje sveže pokošeno seno miriše slatko. Čist kumarin u biljnom obliku.
- Type
- Sirovina
- Olfactive family
- Aromatični
- Source
- listovi i cvetni vrhovi
- Chemical class
- složena prirodna sirovina (eterično ulje)
Miris
Teroar i prerada
Detaljno
Zanimljivosti
Sintetički kumarin (prvi ga je sintetizovao William Perkin 1868) bio je prvi sintetički sastojak mirisa u parfimeriji, u parfemu Fougere Royale kuće Houbigant (1882). Pre sinteze, jedini izvori bili su mirisna boljka (sweet vernal grass) i tonka. Cela porodica fužera potiče od ovog jednog molekula.
Dobijanje i hemija
Način dobijanja
Retko se proizvodi kao eterično ulje. Biljka se češće koristi kao tinktura ili apsolut. Sadržaj kumarina iznosi približno 1 do 2 % suve mase biljke. Služi pre svega kao pojmovna referenca, a ne za komercijalnu proizvodnju.
- Formula
- N/A — complex plant extract (key: coumarin C₉H₆O₂)
- CAS
- 68916-09-6
- Botanički naziv
- Anthoxanthum odoratum
- Izgled
- zelenkastožuta gusta tečnost
- Jačina mirisa
- Srednji
- Sinonimi
- SWEET VERNAL GRASS
Ne postoji IFRA standard za samu sirovinu (51. amandman)
- Tačka paljenja
- > 200,00 °F. TCC ( > 93,33 °C. ) (procena)
U parfemima
Prirodna sirovina koja daje pravi karakter sveže pokošenog sena. Preovlađuje kumarin, uz zelenu, travnatu složenost. Koristi se u fužer, zelenim i pastoralnim kompozicijama. Daje isti bazni karakter kao sintetički kumarin, ali sa dodatnom botaničkom dimenzijom. Istorijski je bila važna pre sinteze kumarina (1868).