Almaciga

Bleda, krta smola sa filipinskih stabala Agathis. Almaciga (manilski kopal) miriše čisto, na bor i citrus, sa mekom, balzamski slatkom podlogom: manje crkveno od tamjana, manje tamno od smirne.
- Type
- Sirovina
- Olfactive family
- Aromatični
- Source
- smola
- Chemical class
- složena prirodna sirovina
Miris
Detaljno
Dobijanje i hemija
Način dobijanja
Smola se dobija zasecanjem živih stabala Agathis philippinensis ili Agathis dammara na Filipinima i u Indoneziji. Drvo izlučuje bledu, poluprozirnu smolu koja očvrsne na vazduhu. Za parfemsku upotrebu smola se ili rastvara u etanolu da bi se dobila tinktura, ili se ekstrakcijom rastvaračima prerađuje u rezinoid. Destilacijom vodenom parom dobija se lagano ulje nalik terpentinu. Almaciga spada u smole poznate kao „kopal”, široku kategoriju mladih, polufosilizovanih smola drveća.
- Formula
- Elemol C₁₅H₂₆O (major component) · Elemicin C₁₂H₁₆O₃
- Botanički naziv
- Canarium luzonicum
- Izgled
- Bezbojna do bledozelena tečnost
- Jačina mirisa
- Srednji
- Sinonimi
- Manila elemi, elemi resin, pili resin
Ograničeno: nivo peroksida mora ostati ispod 20 mmol/L prema smernicama IFRA
- Indeks prelamanja
- 1.480–1.490
- Nota
- Almaciga = manilski elemi (Canarium luzonicum), smola sa Filipina
U parfemima
Almaciga (manilski kopal, od vrsta Agathis philippinensis ili Agathis dammara) je smolasta nota koja prelazi iz gornje u srednju i tamjanskim akordima daje svetlinu i prozirnost. Za razliku od tamjana (izraženo terpensko, kamforasto svojstvo) ili smirne (tamna i balzamska), almaciga je lakša, čistija i više citrusna. Deluje kao prirodna alternativa sintetičkim smolastim notama u prozirnim drvenastim i tamjanskim kompozicijama. U tradicionalnoj filipinskoj praksi smola almaciga se pali kao tamjan. U parfimeriji se smola može pripremiti kao tinktura u etanolu ili koristiti kao rezinoid. Slaže se sa elemijem (botaničkim srodnikom), sa citrusnim notama za sveže smolaste efekte i sa labdanumom za bogatije, složenije balzamske akorde.