Sir

Buterni, kiseli, fermentisano životinjski miris. Sir u parfimeriji je miris mikrobnog pretvaranja mlečne masti: oštar, takav da deli mišljenja, namerno neugodan.
- Type
- Akord
- Olfactive family
- Ambrasti i mošusni
- Source
- Parfimerski akord (nema jednog prirodnog izvora, komponuje se tako da prenosi sir pomoću buternih, laktonskih i fermentisanih nota)
Miris
Detaljno
Zanimljivosti
Buterna kiselina ime duguje latinskoj reči butyrum (puter): prvi put ju je 1814. iz užeglog putera izdvojio Michel Eugene Chevreul. U visokim koncentracijama to je karakterističan miris povraćanja i telesnog mirisa. U veoma niskim koncentracijama (delovi na milion) čita se kao prijatna kremasta punoća. Mnogi parfimeri je koriste, a da to ne otkrivaju.
Dobijanje i hemija
Način dobijanja
Sir se ne ekstrahuje. Buterna i izovalerijanska kiselina proizvode se sintetički. Obe se prirodno nalaze u ljudskom znoju i odležalom siru.
- Formula
- N/A — key odorants: butyric acid C₄H₈O₂, isovaleric acid C₅H₁₀O₂, diacetyl C₄H₆O₂
- CAS
- N/A — fermented dairy, not a single substance
- Botanički naziv
- Nije primenljivo: fermentisani mlečni proizvod
- Izgled
- Jako se razlikuje prema vrsti: od bele do duboke narandžaste boje, od mekog do tvrdog
- Jačina mirisa
- Srednji
- Sinonimi
- DAIRY
Nije primenljivo: akord ili ideja, a ne jedna sirovina
- Nota
- Nota u parfimeriji, životinjska i kremasta. Ključni molekuli: buterna kiselina, izovalerijanska kiselina, diacetil, metional.
U parfemima
Avangardna ideja koja koristi buternu kiselinu i srodna jedinjenja fermentacije. U graničnim dozama daje kremastu punoću, a u višim se čita izričito kao sir ili telo. Koristi se u provokativnim kompozicijama i kompozicijama o telu. Odnos doze i mirisa je umetnički izazov ove sirovine.