Benzaldehid

Prirodna i sintetičkaSLATKIŠI I GURMANSKI MIRISIgurmanski · badem · trešnja
Gornje notePiramida
—Jačina
—Trajnost
—Poreklo
Uzorak
Benzaldehid kao sirovina za parfeme
Gornje note
Definicija

Benzaldehid je organsko jedinjenje sastavljeno od benzenovog prstena sa formil supstituentom. Ima karakterističan miris, sličan mirisu gorkog badema i trešnje.

BADEMAST GORAK SLADAK VOĆNI KAO TREŠNJA
benzoic aldehyde, benzenecarboxaldehyde, phenylmethanal, benzenecarbaldehyde
Type
Sirovina
Olfactive family
Gurmanski
Source
Sintetički iz toluena, prirodni iz cinamaldehida ulja kasije, a nalazi se i u ulju gorkog badema
Chemical class
aromatični aldehid
Instrumenti
Piramida
GGornje note
SSrednje note
BBazne note
—Jačina
jak
jak

Miris

Benzaldehid ima sladak i snažan miris badema. Podseća na ulje gorkog badema. Miris je karakterističan, sličan mirisu gorkog badema i trešnje. Za ovu tečnost se navodi i da miriše na ulje badema.

Detaljno

Identitet

Benzaldehid je jedan od najjednostavnijih aromatičnih aldehida i jedan od najkorisnijih u industriji. Molekulska masa mu je 106,12. Na vazduhu oksiduje u benzoevu kiselinu. Meša se sa alkoholom, etrom, masnim i eteričnim uljima, a rastvorljivost u vodi na 25 °C iznosi 6.950 mg/L. To je tečnost koja snažno prelama svetlost, a stajanjem požuti. Gustina mu je 1,044 g/mL, a pare su mu teže od vazduha. Rastvara se u tečnom amonijaku i stabilan je u preporučenim uslovima čuvanja.

U prirodi

Benzaldehid i slična jedinjenja prirodno se nalaze u mnogim namirnicama. Najveći deo benzaldehida koji ljudi unesu hranom potiče iz prirodnih biljnih namirnica, kao što je badem. Bademi, koštice kajsije, semenke jabuke i koštice trešnje sadrže znatne količine amigdalina. Ovaj glikozid se uz enzimsku katalizu razlaže na benzaldehid, cijanovodonik i dva ekvivalenta glukoze. Sumporna kiselina hidrolizuje amigdalin u glukozu, benzaldehid i cijanovodonik. Benzaldehid je sastojak ulja gorkog badema, a može da se izdvoji i iz niza drugih prirodnih izvora.

Hemija

Benzaldehid redukuje amonijačni rastvor srebro-nitrata, ali ne i Felingov rastvor. Isparljiv je sa vodenom parom. U klasičnom primeru benzoinske adicije benzaldehid prelazi u benzoin. Benzoinsku adiciju katalizuju nukleofili kao što su cijanid ili N-heterociklični karben. U benzoinskoj adiciji benzaldehid je istovremeno akceptor i donor protona. Zato je moguće sintetisati mešovite benzoine, sa različitim grupama na svakoj polovini proizvoda. Sa diolima, među kojima su i mnogi šećeri, benzaldehid se kondenzuje u benziliden-acetale. Aldolnim kondenzacijama benzaldehid prelazi u derivate cinamaldehida i stirena. Sinteza bademove kiseline počinje adicijom cijanovodonične kiseline na benzaldehid. Nastali cijanohidrin se hidrolizuje u bademovu kiselinu.

Primena u industriji

U industriji se benzaldehid uglavnom koristi kao prekursor drugih organskih jedinjenja, od lekova do aditiva za plastiku. Anilinska boja malahitno zelenilo dobija se iz benzaldehida i dimetilanilina. Benzaldehid je i prekursor nekih akridinskih boja. Koristi se i kao repelent za pčele.

Svih sedam ekstrakata možete da probate u setu uzoraka Discovery Set.

Srodni pojmovi: Acetofenon · Badem · Crni orah · Brazilski orah · Breadnut · Orah kukui · Indijski orah · Kesten

Zanimljivosti

Benzoinsku kondenzaciju prvi su opisali Justus von Liebig i Friedrich Wöhler 1832. godine, tokom istraživanja ulja gorkog badema. Katalitičku verziju reakcije, uz cijanid, razvio je Nikolay Zinin krajem decenije koja je počela 1830. godine.

Dobijanje i hemija

Način dobijanja

Sintetički benzaldehid se uglavnom proizvodi hlorovanjem toluena u tečnoj fazi i njegovom oksidacijom. Razvijene su i brojne druge metode, kao što su delimična oksidacija benzil-alkohola, alkalna hidroliza benzal-hlorida i karbonilovanje benzena (reakcija po Gattermanu i Kochu). Prirodni benzaldehid se retroaldolnom reakcijom dobija iz cinamaldehida izdvojenog iz ulja kasije. Cinamaldehid se u vodenom ili alkoholnom rastvoru zagreva na temperaturi od 90 °C do 150 °C sa bazom, najčešće natrijum-karbonatom ili bikarbonatom, 5 do 80 sati, a nastali benzaldehid se zatim destiluje. Ovom reakcijom nastaje i acetaldehid. Benzaldehid može da se dobije iz jedinjenja dobijenih iz nafte, kao i iz jedinjenja biljnog porekla.

Formula
C₇H₆O
CAS
100-52-7
Izgled
Bistra tečnost, bezbojna do žuta, mirisa gorkog badema
Jačina mirisa
jak
Sinonimi
benzoic aldehyde, benzenecarboxaldehyde, phenylmethanal, benzenecarbaldehyde
Status prema standardima IFRA
Pogledajte napomenu

Ograničeno: IFRA standard „Benzaldehyde” (Amandman 49)

Fizička svojstva
Tačka ključanja
178,7 °C
Tačka topljenja
-57,12 °C
Tačka paljenja
63 °C (zatvoreni sud)
Indeks prelamanja
1,5456 na 20 °C

U parfemima

Benzaldehid se koristi u aromama za hranu i u izradi parfema. Najčešće se njime hrani i mirisnim proizvodima, pa i tečnostima za elektronske cigarete, daje ukus badema. Ponekad se koristi i u kozmetičkim proizvodima. Čest je u gaziranim sokovima sa ukusom trešnje. Sintetički benzaldehid je nosilac arome u veštačkom ekstraktu badema, kojim se aromatizuju torte i druga peciva.

Uloga u formuli
01modifikator
02nota potpisa
03podizanje gornjih nota
Oblici na tržištu
prirodni ekstrakt sintetički

Pogledajte i

7 nota