Kineski oud

PrirodnaDRVA I MAHOVINEdrvenast · bogat · balzamski

Sedam parfemaJedan od njih vas posmatra

Bazne notePiramida
—Jačina
—Trajnost
1Poreklo
Uzorak
Kineski oud kao sirovina za parfeme
Bazne note
Aquilaria sinensis
Definicija

Kineski oud (Chen Xiang) je agarovo drvo iz Kine, najvećim delom od vrste Aquilaria sinensis. Agarovo drvo je smolasto drvo koje nastaje u srži stabala roda Aquilaria.

Drvenasti
90
Zemljan
87
Zeleni
68
Dimni
58
Smolast
42
Mek
27
Chinese agarwood, Chinese eaglewood, Chen Xiang, Bai Mu Xiang, Tu Chen Xiang
Type
Sirovina
Olfactive family
Drvenasti
Source
drvo
Chemical class
složena prirodna sirovina (seskviterpeni i hromoni)
Instrumenti
Piramida
GGornje note
SSrednje note
BBazne note
Zemlje proizvođači
Kina

Miris

Miris agarovog drveta je složen i prijatan, a u prirodi ima malo sličnih mirisa ili ih uopšte nema. U parfemu se miris agarovog drveta odlikuje pre svega spojem ambrasto-drvenastih i veoma mekih voćno-cvetnih nota. Dim tamjana ima i slatku, balzamičnu notu, sa nijansama vanile, mošusa i ambre. Kinesko agarovo drvo Qi-Nan, od vrste A. sinensis, ceni se zbog tajanstvenog ambrastog mirisa koji se oseća i bez paljenja, za razliku od drugih vrsta agarovog drveta.

Teroar i zrelost

Detaljno

Šta je to

Aquilaria sinensis je zimzeleno drvo visoko 6 do 20 m. Stablo daje agarovo drvo, dragoceno mirisno drvo koje se koristi za tamjan i lekove. Delovi debla ili grana sa mrljama mirisnog, smolastog drveta prodaju se pod imenom agarovo drvo. Od četiri glavne vrste drveća koje daju agarovo drvo, A. sinensis ima drvo najmanje gustine.

Kako nastaje

Nastanak agarovog drveta uglavnom se povezuje sa ozledama stabala roda Aquilaria i gljivičnom infekcijom. Biljka verovatno stvara smolu kao odgovor na gljivičnu infekciju ili spoljašnju ozledu. Mirisno drvo prožeto smolom obično se nalazi u stablima starijim od 20 godina. U prirodnim šumama samo je oko 7 od 100 stabala iste vrste roda Aquilaria zaraženo i daje aloino, odnosno agarovo drvo. Uobičajen postupak u zasađenim šumama je inokulacija stabala gljivicom.

Poreklo i kvalitet

Divlja A. sinensis rasprostranjena je u provincijama Hajnan, Guangdung, Guangsi i Junan. Endemska je za jugoistočnu Kinu, uključujući Hajnan, a kao uneta vrsta raste u Vijetnamu. Kinesko agarovo drvo Qi-Nan, od vrste A. sinensis, smatra se agarovim drvetom najvišeg kvaliteta. Agarovo drvo iz nekih krajeva čije su zalihe sve manje, kao što su Vijetnam i Kina (naročito ostrvo Hajnan), prodaje se po mnogo višoj ceni od drugog agarovog drveta sličnog kvaliteta, jer je retko.

Hemija

Glavni hemijski sastojci agarovog drveta su seskviterpeni i hromoni, a svaka grupa se po molekulskom skeletu deli na kategorije. Sastav ulja agarovog drveta izuzetno je složen: identifikovano je više od 150 hemijskih jedinjenja. Najmanje 70 jedinjenja u ulju agarovog drveta su terpenoidi, u obliku seskviterpena i hromona, a monoterpeni uopšte nisu otkriveni. Tačan odnos ovih jedinjenja zavisi od starosti i vrste stabla i od pojedinosti postupka dobijanja ulja. Iz vrste A. sinensis dobijeno je oko 130 derivata hromona. Hemijski sastav agarovog drveta znatno se razlikuje od vrste do vrste. Seskviterpen baimuxinal postoji samo u vrstama A. crassna i A. sinensis. Kineska farmakopeja propisuje minimalne vrednosti za agarovo drvo: najmanje 10,0 odsto ekstrakta rastvorljivog u alkoholu i više od 0,10 odsto agarotetrola.

Upotreba

U tradicionalnoj kineskoj medicini agarovo drvo se koristi kao lek koji reguliše či i kao karminativ, za ublažavanje tegoba sa želucem, kašlja, reume i visoke temperature. Smola koja se nakuplja u drvetu koristi se kao dragoceni kineski lek pod imenom Chen Xiang (沉香). Drvo se ranije koristilo za izradu štapića za kađenje i tamjana, ali je u Hongkongu ta delatnost izumrla. Agarovo drvo se vekovima koristi kao tamjan u verskim obredima.

Istorija

U Kini se agarovo drvo hiljadama godina prikupljalo iz divljine. Pokušaji da se nastanak agarovog drveta izazove veštački sežu čak do 300. godine n. e.

Zaštita i uzgoj

Sve vrste rodova Aquilaria i Gyrinops nalaze se od 2004. na Dodatku II konvencije CITES. Dodatak II konvencije CITES nalaže da se međunarodna trgovina agarovim drvetom prati. IUCN vodi vrstu Aquilaria sinensis kao ranjivu, a ugrožava je gubitak staništa. U Kini je A. sinensis uvrštena među nacionalno zaštićene biljke drugog reda. Gajena A. sinensis uzgaja se u velikim razmerama u provincijama Hajnan, Guangdung, Guangsi, Junan i Fuđen, jer se njeni divlji izvori smanjuju. Prema preliminarnim procenama, postoji više od 50 miliona stabala A. sinensis pogodnih za proizvodnju tamjana.

Svih sedam ekstrakata možete da probate u kompletu Discovery Set.

·

Srodni pojmovi: Ulje agarovog drveta · Oud od agarovog drveta · Australijski oud · Kambodžanski oud · Indijski oud · Indonežanski oud · Laoski oud · Malezijski oud

Dobijanje i hemija

Način dobijanja

Ulje ouda može da se destiluje iz agarovog drveta vodenom parom. Ukupan prinos ulja iz 70 kg drveta ne prelazi 20 ml. Prema većini studija, hidrodestilacija je metoda izbora za određivanje sadržaja eteričnog ulja u agarovom drvetu. Mala količina smole može da se izdvoji iz blokova drveta i zagrevanjem ili paljenjem, tako da se smola rastopi i iscuri iz njih. Održivo prikupljanje smole sa jednog stabla može da se podstakne ranom koja ulazi 3 do 4 cm u koru, a smola se skuplja nekoliko godina kasnije, kada se nakupi. Tehnika podsticanja nastanka agarovog drveta u celom stablu (Agar-WIT) delotvoran je postupak za proizvodnju agarovog drveta pri uzgoju A. sinensis u velikim razmerama. Agarovo drvo moglo je uspešno da se ubere posle četiri meseca stimulacije metodom Agar-WIT, a idealno vreme berbe procenjeno je na oko 6 i 11 meseci tretmana.

Formula
Complex natural mixture (key constituents: sesquiterpenes; chromones)
Botanički naziv
Aquilaria sinensis
Izgled
Drvo prožeto smolom, žute, narandžaste, crvene, tamnosmeđe ili crne boje (drvo bez smole je bledobež)
Sinonimi
Chinese agarwood, Chinese eaglewood, Chen Xiang, Bai Mu Xiang, Tu Chen Xiang
Status prema standardima IFRA
Pogledajte napomenu

Za samu sirovinu ne postoji IFRA standard (51. amandman)

U parfemima

Oud je postao omiljena sirovina u parfimeriji. Koristi se u kolonjskim vodama, tamjanu i parfemima. Uglavnom služi kao bazna nota, a tradicionalno se spaja sa ružom. Malo je parfema sa pravim oudom, jer je veoma skup i snažan. Većina kuća ima parfem građen na oudu ili posvećen oudu, ili akordu ouda dobijenom pomoću određenih mirisnih hemijskih jedinjenja.

Uloga u formuli
01fiksativ
02modifikator
03nota potpisa
04sirovina za stapanje
05graditelj volumena
Oblici na tržištu
eterično ulje apsolut

Pogledajte i

8 nota